Depozitni sistemi za povrat ambalaže

Pregled depozitnih sistema za povrat ambalaže
Depozitni sistemi za povrat ambalaže daju vrednost otpadu, podstičući potrošače da doprinesu razvoju cirkularne ekonomije. Istražite benefite.
Kratak uvodni video – Šta je depozitni sistem za povrat ambalaže?
Depozitni sistem za povrat ambalaže (Deposit Return Systems, DRS), poznat i kao depozitna šema za povrat ambalaže ili sistemi sa kaucijom, predstavljaju provereno rešenje za problem smeća nastalog od potrošačkog ambalažnog otpada.
Šta je depozitni sistem za povrat ambalaže? Proširena verzija
U ovom proširenom video-zapisu, saznaćete kako funkcionišu depozitni sistemi za povrat ambalaže, kako se oni finansiraju, kako mogu da pomognu u otklanjanju opasnosti od zagađenja plastikom koji preti od potrošačkog ambalažnog otpada, kako mogu da povećaju stope recikliranja i cirkularnost reciklata namenjenih prehrambenoj industriji, kao i još ponešto.

PREUZMITE BESPLATNO
Isplativa reciklaža: Znanja stečena kroz najefikasnije depozitne sisteme za povrat ambalaže na svetu
Preuzmite novu belu knjigu kompanije TOMRA koja otkriva najbolje prakse u dizajniranju depozitnih sistema za povrat ambalaže namenjenih recikliranju posuda za napitke.
Depozitni sistemi za povrat ambalaže je ključni činilac koji sprečava da boce i konzerve završe u okeanu, na ulicama i deponijama, nudeći finansijski podsticaj potrošačima za vraćanje upotrebljenih posuda na reciklažu.
Potražnja za limenkama i bocama za jednokratnu upotrebu nastavlja da raste svake godine. Većina ovih posuda se upotrebi samo jednom pre nego što se odbaci, stvarajući otpad koji povećava zagađenje plastikom. U sprečavanju ovoga, ključnu ulogu imaju depozitni sistemi za povrat ambalaže, jer zahvaljujući njima reciklaža boca i limenki postaje jednostavna i isplativa, što doprinosi razvoju cirkularne ekonomije.
Zašto depozitni sistem sa povratom u maloprodaju poboljšava performanse?
Depozitni sistemi za povrat sa modelom povrata u maloprodaju su od najvažnijeg značaja za postizanje viših stopa povrata – naročito kada se kombinuju sa automatizovanom tehnologijom.
TOMRA Talks Circular
Slušajte industrijske stručnjake u našem podkastu, koji ima za cilj da podstakne prave promene putem pravih razgovora.

Mihael Leve
DRS u porastu: 1. deo

Mihael Leve
DRS u porastu: 2. deo

Paulin Bergan
Digitalna strana depozitnog sistema za povrat ambalaže

Majk Noel
Da li EPR i depozitni sistemi za povrat mogu da budu praktični za potrošače?

Harald Henriksen
Postavljanje referentne vrednosti: Litvanska pionirska depozitna šema za povrat ambalaže

Volfgang Ringel
Promena kulture jednokratne upotrebe pojedinačnih posuda za napitke
Kako funkcioniše depozitna šema za povrat ambalaže?
Depozitni sistemi za povrat ambalaže posuda funkcionišu tako što se depozit dodaje na cenu napitka, čiji se iznos refundira potrošaču kada vrati praznu bocu ili limenku radi reciklaže. To vam je kao da kupujete piće, a posuđujete posudu. Nakon toga, distributeri pića organizuju sakupljanje i zbirno recikliranje ambalaže.
Ovi programi su poznati i kao depozitni sistemi za povrat posuda ili propisana pravila za plaćanje depozita na boce. Depozitni sistemi za povrat ambalaže se uspostavljaju kroz regulative koje usvaja država ili nacionalna vlada.
Zašto depozitne šeme za povrat ambalaže beleže uspeh?
Depozitni sistemi za povrat ambalaže pružaju finansijski podsticaj za vraćanje posuda za napitke. Time se šalje poruka da te posude vrede i da nisu smeće. Pokazalo se da depozitni sistemi za povrat ambalaže smanjuju otpad od pića za 30–84%, u zavisnosti od vrednosti depozita. Dok je nacionalna stopa recikliranja u SAD decenijama stagnirala na oko 34%, visokoefikasni depozitni sistemi za povrat ambalaže rutinski sakupljaju najmanje 90% posuda za reciklažu.
Odvajanjem boca i limenki za reciklažu kroz depozitni sistem, posude za napitke se sakupljaju bez kontaminacije od drugih vrsta otpada u kanti za reciklažu u domaćinstvu. To znači da se posude mogu reciklirati u nove boce i limenke (umesto da se koriste u manje kvalitetne svrhe kao što su pokrivke za deponiju), što smanjuje zavisnost od sirovina za proizvodnju novih posuda za napitke. Ovo je poznato kao reciklaža u zatvorenom ciklusu, što TOMRA naziva zadržavanjem materijala u čistom ciklusu.
Depozitni sistemi za povrat: „Šta ako...?“
Šta ako je problem sa flašama i konzervama koje zagađuju naša susedstva, vodotokove i okeane zapravo rezultat loše osmišljenih sistema za upravljanje otpadom?
Šta mogu da donesu depozitne šeme za povrat ambalaže?
Kada se boca vrati u reciklomat, često se može reciklirati u drugu plastičnu bocu u sklopu depozitnog sistema za povrat ambalaže. Depozitni sistemi za povrat ambalaže odgovaraju na apele da se reši problem zagađenja plastikom, poveća reciklaža i napravi otklon od tradicionalnih linearnih modela „uzmi, napravi, odloži“ u korist cirkularne ekonomije. Depozitni sistemi za povrat ambalaže su pokazali da suzbijaju otpad, smanjuju troškove, kreiraju zelene poslove i donose društvenu i ekonomsku korist.
Povrat depozita širom sveta
Depozitni sistemi za povrat ambalaže se koriste u više od 40 regiona širom sveta. Tu spadaju Norveška, Nemačka, Litvanija, nekoliko država Australije, deset saveznih država SAD i skoro cela Kanada. Regioni kao što su Škotska, Engleska i Vels, Portugal i više država u Australiji se spremaju da uvedu povrat depozita u narednim godinama.
Sve češće se apeluje na druge zemlje da slede ovaj primer, a Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu za 2017. podstiče zemlje da implementiraju depozitne sisteme za povrat ambalaže. Evropska unija je Direktivom o plastici za jednokratnu upotrebu postavila ciljeve državama članicama da sakupe 90% svih plastičnih boca do 2029, što je prema rečima stručnjaka teško postići bez depozitnog sistema za posude.
Kako udobnost dovodi do depozitnih sistema za povrat ambalaže visokog učinka
Istražite dublje kako otkup postaje udobniji zahvaljujući visokoefikasnim sistemima i zašto je udobnost ključna za efikasan depozitni sistem za povrat ambalaže.
TOMRA je industrijski pobornik globalnog sporazuma o zagađenju plastikom i verujemo da se maksimalni rezulati mogu postići jedino ako se DRS uključi u ovaj sporazum.
Dana 2. marta 2022, više od 170 država je prihvatilo početak pregovora o pravno obavezujućem sporazumu UN o zagađenju plastikom. Globalni sporazum koji će se baviti čitavim životnim ciklusom plastike, od dizajna i proizvodnje do upravljanja otpadom, pa nadalje. Ovo je istorijski korak na putu sprečavanja ekološke katastrofe, ali nije i poslednji.
U kompaniji TOMRA smatramo da ovi pregovori treba da uključuju efikasne mere za sprečavanje odlaganja plastične ambalaže na otpad, njenog spaljivanja i zakopavanja na deponijama. Visokoefikasni depozitni sistemi za povrat ambalaže značajno ubrzavaju cirkularnost posuda za napitke kao što su plastične boce i aluminijumske limenke, sa stopama ponovnog iskorišćenja od najmanje 90%. Sami po sebi, ovi sistemi znatno prevazilaze mnoge druge mere za zadržavanje plastike u cirkulaciji i van životne sredine.
Podsticani povraćaj → veća sakupljanja
DRS funkcioniše tako što dodaje depozit na cenu boce ili limenke sa napitkom. Ovakvim podsticajima se potrošačima šalje poruka da ovakva ambalaža ima neku vrednost. Takođe, finansijska nagrada povećava šanse da će ovi potrošači vratiti upotrebljenu ambalažu. Nakon vraćanja ove ambalaže, distributeri pića mogu da se pobrinu da ona bude sakupljena i reciklirana. Uspeh takvog sistema zavisi od vrednosti depozita. Što je veći depozit, to su šanse za povraćaj veće.
Odvojeno sakupljanje plastičnih boca i limenki → bez kontaminacije
Kroz depozitni sistem za povrat ambalaže, boce i limenke se odvajaju za reciklažu korišćenjem reciklomata (mašine pogodne za korisnike opremljene naprednim senzorima koji prepoznaju jedinstvene karakteristike ambalaže i sprečavaju prevaru u okviru ovog sistema). Zbog toga se posude za napitke sakupljaju bez kontaminacije od drugih vrsta otpada u kantama za reciklažu u domaćinstvu.
Bez kontaminacije → reciklaža od boce do boce
Bez kontaminacije, posude se mogu najefikasnije reciklirati u nove boce i limenke. DRS na ovaj način pruža industriji pića, koja ima problem da proizvede posude sa više recikliranog sadržaja zbog nedostatka visokokvalitetnog materijala namenjenog prehrambenoj industriji, optimalne resurse za ponovnu proizvodnju posuda.
Zapravo, što je veća stopa sakupljanja, to je veći kvalitet materijala u ciklusu, što znači da se taj materijal može koristiti više puta za nove posude. Na svakih 100 proizvedenih netaknutih boca, DRS sa stopom sakupljanja od 90% omogućava proizvodnju ukupno 208 boca! U Nemačkoj je stepen sakupljanja 98%.
Povećana reciklaža od boce do boce → manje oslanjanje na sirovine
Pošto se više boca dobije od recikliranog materijala, količina iskorišćenih sirovina se značajno smanjuje, što usporava našu zavisnost od ovih sirovina za proizvodnju novih ambalaža za piće.
Manje iskorišćenih sirovina → manja emisija CO2
Reciklirane boce i limenke imaju
mnogo manji karbonski otisak od
onih koje su napravljene od sirovina. U stvari,
reciklažom se uštedi do 80%
energije potrebne za ekstrakciju i obradu
sirovina. Kada reciklirani materijali zamene sirovine u proizvodnji
posuda, emisije gasova sa efektom staklene bašte povezane sa stvaranjem novih
posuda za napitke značajno opadaju.
Uključivanje u Sporazum UN bi dovelo do sledećeg:
1. Postojale bi jasne definicije ključnih pojmova (na primer: ambalaža, jednokratna upotreba, reciklabilnost, višekratna upotreba i drugo).
2. Postojali bi jasni standardi i metrike usklađenosti (na primer: transparentno izveštavanje, merenje progresa, sakupljanje podataka i drugo) duž lanca vrednosti.
3. Postojali bi jasni ciljevi i koordinisani planovi akcije duž čitavog lanca vrednosti plastike.
4. Obezbedilo bi se globalno učešće, od vlasnika brenda pa sve do potrošača.